Demonizacija ili surova istina?

Uvod

Negativan kontekst je najčešća pojava u medijima kada je reč o kripto industriji. Iako se stvari polako mijenjaju, i dalje možemo primjetiti brojne izvještaje i članke koji kriptovalute predstavljaju u negativnom kontekstu.

Jedan od čestih koncepata ovakvog izvještavanja je suptilna demonizacija, u kojoj se kriptovalute koriste kao sporedna tema. Na primjer, naslovi poput „Uhapšen ozloglašeni XY, pronađeno 10 bitcoina“ sugerišu povezanost između kriptovaluta i kriminala. Pored toga, na našim prostorima takođe smo bili svjedoci direktnih optužbi koje uključuju kriptovalute.

Šta je (bio) problem?

Bilo da se radi o otvorenoj kritici ili suptilnoj demonizaciji, ovi narativi oslanjaju se na tri ključna aspekta:

1. Povezivanje kriptovaluta sa nelegalnim aktivnostima: Kriptovalute često bivaju povezane sa trgovinom drogom, pranjem novca i drugim kriminalnim dijelima. Predstavljajući kriptovalute kao sinonim za kriminal.
2. Povezivanje kriptovaluta sa ekološkim problemima: Kritičari često ističu visoku potrošnju energije koju zahtijeva rudarenje kriptovaluta, predstavljajući ih kao prijetnju za životnu sredinu.
3. Visoka volatilnost: Nestabilnost cijena kriptovaluta, uz učestale skokove i padove, dovodi do percepcije da su one nesigurne i rizične investicije.

Mnogi od nas su barem jednom naišli na članke koji su izveštavali da je kod određenog osumnjičenog pronađen kripto novčanik, ili da je neka kriminalna aktivnost uključivala kriptovalute. Takođe, česte špekulacije i izvještaji o naglom padu ili (ništa manje negativno) velikom neočekivanom rastu cijene Bitcoin-a, koji dovode do percepcije da su kriptovalute nesigurna i rizična investicija.

Ova pojava nije ograničena samo na našu regiju; ona je globalna. Domaći mediji, čini se, preuzimaju pristupe i stilove izvještavanja od stranih medija, a otvoreno je pitanje da li su se samo priklonili trendovima?

Sa druge strane, mainstream mediji najčešće nisu istraživali ovu tehnologiju i pružali jasnu sliku o njenim prednostima, omogućavajući nam da sami donesemo sud o njenoj vrednosti.

Bitno je naglasiti da Bitcoin ne igra ključnu ulogu u kriminalnom svijetu i da je njegova upotreba u nelegalne svrhe marginalna. Mnogi ljudi koriste Bitcoin i druge kriptovalute u legalne svrhe, kao što su ulaganje, zaštita od inflacije ili kao sredstvo plaćanja.

Istraživanja pokazuju da se samo mali procenat transakcija u kripto svijetu koristi za nelegalne aktivnosti. Na primjer, izvještaji sugerišu da su kriptovalute, uključujući Bitcoin, korišćene u manje od 1% svih transakcija za kriminalne svrhe. Prema podacima Chainalysis, provale i prevara čine samo manji dio ukupne aktivnosti u kripto svijetu.

Zavisno od izvora, procjene sugerišu da se između 2% i 5% globalnog BDP-a koristi za pranje novca, što predstavlja značajan dio fiat novca koji se koristi u nelegalne svrhe. Ovo naravno ne govori da je novac suštinski zao, niti da isključivo doprinosi kriminalu.

Stereotipizacija na osnovu pojedinačnih slučajeva, te ne razmatranje i ne istraživanje pozitivnih strana ove nove tehnologije ide u prilog tome da su mediji vršili manipulaciju percepcije javnosti i pokušali voditi narativ.

Preokret

Preokret skoro da možemo osjetiti u vazduhu. Njegova kruna u ovoj godini vjerovatno je dozvola SEC-a za mnoge Bitcoin ETF-ove. Veliki koroporativni igrači, ljudi iz svijeta finansija sve više uzimaju u obzir Bitcoin i njegove prednosti. Ujedno, vjerujem uzročno-poslijedično, mediji, naročito strani sve više pozitivno izvještavaju o Bitcoin-u i kriptovalutama.

Izveštaji koji su nekada ukazivali na negativne aspekte sada su često analize koje naglašavaju kako Bitcoin može da bude od koristi, kako pojedincima, tako i institucijama. Na primjer, renomirani mediji kao što su Forbes, Bloomberg, i CNBC redovno izvještavaju o rastućoj popularnosti Bitcoina, njegovim prednostima kao sredstva za čuvanje vrednosti i načinu na koji institucije počinju da ga usvajaju.

Kraj

Na kraju, možemo se zapitati: Da li su izvještaji medija o kriptovalutama u našem okruženju bili pokušaj demonizacije i oblikovanja javnog mnjenja ili su predstavljali surovu istinu kojom su nas mediji željeli zaštititi od potencijalnih opasnosti?

Istina može biti u sredini, te moguće je otvoriti i treću perspektivu - mediji naprosto nisu istražili pozitivne aspekte kriptovaluta, kao što su decentralizacija, transparentnost i mogućnost pružanja finansijske uključenosti onima koji su isključeni iz tradicionalnog bankarskog sistema. U nedostatku znanje, vođeni globalnim trendovima, desilo se šta se desilo.

Nadam se i vjerujem da će u budućnosti pozitivan trend iz sveta kriptovaluta naći svoj put i na naše prostore, omogućavajući građanima da bolje razumiju i iskoriste potencijale ove inovativne tehnologije. Uz dublje razumijevanje i otvoreniji pristup, možemo očekivati da će se percepcija kriptovaluta postepeno menjati i da će se fokus prebaciti na njihove koristi, a ne samo na negativne aspekte.